Medijski ekosustav u brojkama

Podaci temeljeni na istraživanjima Reuters Institute, IAB Europe i Agencije za elektroničke medije Republike Hrvatske.

82%
Hrvata konzumira vijesti online barem jednom tjedno
34%
Rast digitalnih pretplata u protekle 3 godine
−18%
Pad tiraža tiskanih dnevnika u 2024.
67%
Vijesti koje mladi primaju putem društvenih mreža

Digitalna transformacija hrvatskog medijskog tržišta

Hrvatska medijska scena prolazi kroz ubrzanu digitalnu tranziciju koja donosi istovremeno nove prilike i egzistencijalne izazove za tradicionale medijske kuće. Prema podacima Agencije za elektroničke medije (AEM) za 2024. godinu, broj registriranih online portala porastao je na 847, dok tradicionalni printani mediji bilježe kontinuirani pad.

Najznačajniji pomak događa se u konzumaciji vijesti: istraživanje Reuters Instituta za digitalnu vijesti (Digital News Report 2024) pokazuje da 82% punoljetnih Hrvata svakodnevno konzumira vijesti putem digitalnih kanala. Međutim, samo 14% je platilo za digitalni medijski sadržaj u protekloj godini — što je znatno ispod europskog prosjeka od 22%.

"Digitalizacija nije samo tehnološka promjena — to je fundamentalna transformacija ekonomskog modela novinarstva."

— Reuters Institute Digital News Report 2024

Ključni izazov ostaje pronalaženje održivog poslovnog modela koji može zamijeniti prihode od oglašavanja, koji su u proteklom desetljeću migrirali prema Google i Meta platformama. Procjenjuje se da od svake oglašivačke kune potrošene u digitalnom prostoru, manje od 12 lipa odlazi hrvatskim medijima.

Detaljna infografika s grafikonima koji prikazuju rast digitalnih medija u Europi i pad tiskanih medija s numeričkim pokazateljima

Konzumacija medija po platformi (HR 2024.)

  • Online portali 78%
  • Televizija 71%
  • Društvene mreže 64%
  • Radio 47%
  • Tiskovine 21%
  • Podcasti 18%

Izvor: AEM Istraživanje medijskog tržišta, 2024.

Tri ključna izazova medija u 2024.

Financijska održivost

Oglašivački prihodi padaju dok troškovi kvalitetnog novinarstva rastu. Samo 28% hrvatskih online medija ima stabilan poslovni model.

Dezinformacije

Svaka četvrta vijest koja se dijeli na hrvatskim društvenim mrežama sadrži netočne ili manipulirane informacije, prema analizi fact-checking organizacija.

Povjerenje publike

Samo 38% građana izjavljuje da vjeruje vijestima koje konzumiraju — 12 postotnih bodova manje nego 2018. godine.

Ključni momenti digitalne tranzicije medija

Eksplozija online portala

Hrvatska prolazi kroz nagli porast broj online medija, uglavnom financiranih putem display oglašavanja. Mnogi portali posluju bez jasnog modela monetizacije.

Dominacija Facebooka

Facebook postaje primarni distribucijski kanal za hrvatske medije. Promjene algoritma 2018. drastično smanjuju organski doseg medijskih objava.

Konsolidacija tržišta

Zatvaranje lokalnih i regionalnih tiskovina ubrzava. Pandemija COVID-19 ubrzava digitalizaciju, ali donosi i rast dezinformacija.

Newsletteri i podkasti

Novinari počinju graditi vlastite platforme izvan mainstream medija. Raste interes za neovisnim novinarskim projektima.

AI revolucija u redakcijama

ChatGPT i generativni AI alati ulaze u svakodnevnu upotrebu u redakcijama, otvarajući nova pitanja o budućnosti novinarske profesije i autorskim pravima.

Putovi prema održivim medijima

1

Diversifikacija prihoda

Kombinacija pretplate, evenata, edukacijskih programa i licenciranja sadržaja smanjuje ovisnost o oglašavanju.

2

Strateške suradnje

Lokalni mediji mogu smanjiti troškove i povećati utjecaj kroz zajednička istraživanja i dijeljenje infrastrukture.

3

Investicija u povjerenje

Transparentnost vlasništva, financiranja i ispravljanja pogrešaka ključni su za obnovu odnosa s publikom.

4

Pametna integracija AI

AI alati mogu osloboditi novinare rutinskih zadataka, ali zahtijevaju jasne etičke smjernice i nadzor.

Pratite naše istraživačke analize

Svaka dva tjedna objavljujemo dubinski analitički pregled s najsvježijim podacima i ekspertnim interpretacijama.

Pregledi trendova Svi članci